Dobro došli u dio koji sadrži didaktičke alate za jednostavno učenje. Ovo je i prostor za suradničko učenje o pitanjima koja se odnose na digitalnu inkluziju kojem možete slobodno pristupiti i koristit ga kako biste stekli i/ili ojačali svoje znanje o digitalnom svijetu i njegovim didaktičkim aspektima. Poseban je naglasak stavljen na to kako digitalno učiniti inkluzivnijim za potrebe studenta učiteljskih studija, učitelje ali i sveučilišne nastavnike kao i učenike:

Sadržaj - Didaktički sredstva

Didaktički alat: Inkluzija

U današnjem društvu ljudi su često diskriminirani jer ne izgledaju ili se ne ponašaju u skladu s društvenim normama. Sve što ne odgovara „normi” doživljava se kao (pre)različito i često se povezuje s negativnim atributima. Lang-Wojtasik i Schieferdecker inkluziju definiraju vrlo široko , odnosno kao pravo na sudjelovanje u društvu, neovisno o pripisanom ili službenom statusu. U sklopu ove definicije, svatko bi trebao dobiti pomoć koja mu je potrebna da krene naprijed u životu. Važno je naglasiti kako to podrazumijeva da se pojedinac ne mora prilagođavati društvu, nego se društvo prilagođava pojedincu. Tako se inkluzija odnosi na neograničeno sudjelovanje u svakom aspektu društva, neovisno o stanju pojedinca.

Didaktički alat: Digitalni jaz

Danas se ljudi susreću s digitalnim svijetom u mnogim područjima svakodnevnog života. Područja kao što su zdravstvo, škole, banke, vlada i knjižnice koriste se IKT-om (informacijskom i komunikacijskom tehnologijom), koja postaje nužan instrument  i za korištenje njihovih  usluga. Da bi građanima bile dostupne, trebaju znati kako npr.  pristupiti pregledavanju interneta, e-pošti, blogovima ili društvenim mrežama. Međutim, nemaju svi potrebno znanje. Tako nastaje digitalna podjela ili digitalni jaz.

 

Didaktička alat: Digitalni generacijski jaz

Digitalni generacijski jaz podrazumijeva različite startne pozicije s kojih osobe koje pripadaju raznim dobnim skupinama polaze u korištenju digitalnih alata. Proces digitalizacije razlikuje se u pojedinim zemljama Europe i svijeta. Ipak, gotovo svagdje prisutan je problem generacijskih razlika. Brojni čimbenici utječu na korištenje digitalnih alata među korisnicima treće dobi: spol, socioekonomski kontekst, mrežna dostupnost, razina obrazovanja, mjesto stanovanja (ruralno/urbano), motivacija itd. Generacijski jaz učestala je pojava, posebno zato što osobe starije od 65 godina čine veći dio stanovništva, primjerice u zemljama članicama EU-a čak 20,3 % u 2019. Istodobno, s razvojem tehnologije pojavljuju se novi digitalni alati za prevladavanje generacijskog jaza.

Didaktički alat: Digitalni rodni jaz​

The Digital Gender Gap (DGG) or Digital Gender Divide describes the difference between men and women regarding the possibility of participating in the digital world. This starts with different ways of accessing the internet, as well as using the internet via smartphones, the general ability to own a cell phone, and the resulting disadvantages in professional life (IGI-Global, 2021). Especially in the last two years, the Covid 19 pandemic has made the difference between men and women with regards to digital participation even more pronounced. This is evidenced by the fact that gaps between men and women are reappearing that have already been closed (Global Gender Gap Report, 2021) The gender gap refers to the inequality between women and men in all areas of life.

Didaktički alat: Digitalni Queer jaz

Digitalni Queer jaz je varijacija Digitalnog rodnog jaza, koji se odnosi na razlike i nejednakost u pristupu i korištenju digitalnih tehnologija. Ne razmatraju se samo razlike između muškaraca i žena nego i  cijela LGBTIQ+ zajednica. Neke tvrtke i organizacije pokušavaju poboljšati pristup digitalnom svijetu za osobe iz LGBTIQ+ zajednice i tako smanjiti Digitalni queer jaz. Prisutnost LGBTIQ+ zajednice na internetu ima velike prednosti, ali podrazumijeva i određene poteškoće.

Didaktički alat: Digitalizacija

Digitalizacija je proces koji uključuje prijenos različitih sadržaja kao što su tekst, fotografije, zvuk i video u digitalni zapis. Upravo zato digitalizacija se smatra načinom zaštite, arhiviranja i dijeljenja stvorenog sadržaja. Važno je istaknuti da digitalizacija treba obuhvatiti stvaranje inkluzivnih okružja u koja bi svi mogli biti uključeni, omogućuje otvorenu komunikaciju te ubrzava proces stvaranja i razmjene znanja (Martinoli, 2019).

Didaktički alat: Digitalna pismenost

Digitalna pismenost često se smatra jednom od važnih vještina u 21. stoljeću. U kontekstu obrazovanja, digitalni alati ne upotrebljavaju se samo u nastavi nego i radi razvoja kreativnosti, čime se želi oplemeniti nastavni proces te učenicima olakšati stjecanje i obogaćivanje znanja. Digitalni alati nisu zamjena za proces učenja uživo niti su zamjena za pisanu riječ. Digitalno opismenjavanje treba smatrati otvaranjem i omogućavanjem angažiranog rada učitelja i učenika, tijekom nastavnog procesa i izvan njega. Uz znanje o korištenju digitalnih alata, digitalna pismenost podrazumijeva i znanje kako izabrati siguran i „pravi“ alat. Nastavnici trebaju omogućiti sigurno okružje u digitalnom kontekstu za učenike uključene u nastavni proces, ali i za primjenu znanja izvan učionice.

Didaktički alat: Digitalno stvaranje svijeta

„Stvaranje/oblikovanje svijeta” često se povezuje s konceptom „stvarnosti”. Međutim, ovaj pristup stvaranju svijeta implicira da istodobno postoje svjetovi koji nisu stvarni, nego konstruirani ili izmišljeni. Kada se govori o online svjetovima, često se koriste pojmovi „virtualni svijet” ili „nestvarni svijet”. Ipak, izvanmrežni svijet može se konstruirati kao što online svijet može biti stvaran.

Didaktički alat: Digitalno pripovijedanje

Digitalno pripovijedanje kombinira umjetnost pričanja priča s raznim digitalnim multimedijima poput slika, zvuka i videozapisa. Digitalne priče sjedinjuju digitalne grafike, tekst, snimljene audionaracije, videozapise i glazbu/zvuk kako bi se ispričale priče o određenoj temi. Digitalne priče prilično su kratke, a preporučeno trajanje je između 2 i 10 minuta.

Didaktički alat: Kiberetika

Kiberetika je filozofska disciplina koja se odnosi na računala, obuhvaća ponašanje korisnika i načela rada računala te kako to utječe na pojedince i društvo. Svako didaktičko modeliranje digitalno obrađene percepcije, konstrukcije i evaluacije u obrazovanju mora uzeti u obzir etičke perspektive. U svakom sustavu obrazovne tehnologije (ed tech) etika se danas smatra vrlo relevantnom. Usmjerena je na etičke, antropološke, pravne (u manjoj mjeri) i društvene aspekte društveno-tehničkih uređenja. Stoga bi prosvjetni radnici trebali biti pripremljeni i raspolagati sveobuhvatnom (medijskom) didaktičkom stručnošću.

 

Didaktički alat: Digitalna kultura

Digitalna kultura koncept je koji opisuje kako tehnologija i internet oblikuju način na koji komuniciramo kao pojedinci ili grupe. To je uvijek zajednički, tj. kolektivni fenomen, koji se uči iz osobnog iskustva. Može se suziti na određeni kontekst, na primjer organizaciju ili digitalnu stvarnost, što dovodi do fokusiranih koncepata. To znači da je digitalna kultura način (naša svakodnevna kultura) na koji se ponašamo, razmišljamo i komuniciramo u današnjem društvu.

Didaktički alat: Digitalna transformacija​

Digitalizacija dovodi do promjena u suradnji. Početni uvjeti brzo se mijenjaju u svim područjima, pa tako i u Europi. Kako doprijeti do ciljanih skupina obrazovanja? Koji su formati održivi i ekonomski isplativi? Kojim se razvojima možemo svjesno pozabaviti? Učitelji i učenici trenutačno gotovo svakodnevno stječu iskustvo s digitalnom transformacijom obrazovanja.

Didaktički alat: Digitalna inkluzija

Digitalna inkluzija može se definirati na različite načine, ovisno o društvenoj sredini u kojoj netko živi, radi ili studira. Odnosi se na sposobnost pojedinca i skupine da pristupe informacijskim i komunikacijskim tehnologijama i njima se koriste bez obzira na spol, dob, društveno-ekonomski položaj, lokaciju, jezik, fizičke izazove itd. Osim brojnih prednosti korištenja digitalnih medija, postoje i aspekti isključenja. Kao i u mnogim drugim područjima pojavljuju se digitalni rodni jaz i digitalni queer jaz koji se na različite načine i u različitim razmjerima očituju diljem svijeta.